Boris Doganbez naziva1971. sitotisak u boji, papir, 14/40 710 x 500 mmMMSU-4669Grafika je označena brojem otiska, potpisom i datacijom.
Boris Dogan (Zagreb, 1923. – Zagreb, 1992.) nakon završene Akademije likovnih umjetnosti i postdiplomskog studija na slikarskoj specijalki u Zagrebu, u klasi prof. Ljube Bebića, surađuje u Majstorskoj radionici prof. Krsta Hegedušića. Od 1957. član je grupe Mart, generacijski i prema prirodi likovnih orijentacija heterogene grupe okupljene oko Krste Hegedušića, koja je djelovala od 1956. do 1962. godine. Osim slikarstvom, crtežom i grafikom, bavio se scenografijom i kostimografijom, opremom i ilustriranjem knjiga, izradom plakata i tapiserija. U ranijem razdoblju, početkom pedesetih godina, slika pejzaže i portrete, a kasnijih pedesetih je među prvima u Jugoslaviji zasnovao asocijativnu lirsku apstrakciju, sadržajno nerazdvojivu od novonadrealističnih maštarija. Redukcijom motiva do neprepoznatljivosti, približavao se apstraktnom izrazu i tašizmu, no nikada nije prešao u potpunu apstrakciju. Zaokupljali su ga motivi života i misterij tla, bujnost vegetacije, priroda na vrhuncu svoje snage ili na rubu smrti.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti u svojim dvjema zbirkama – slikarstva i grafike – ima osam radova Borisa Dogana iz pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća te jednu grafiku iz sedamdesetih godina.
Početkom sedamdesetih godina imaginarni se svijet Doganovih oblika sužava na krug, segment kruga, sinusoidne trake te energične lukove svemirskih silnica. U prvim desetljećima Doganova stvaranja, motiv kruga, odnosno mjeseca čest je u djelima Borisa Dogana. Poslije krug, iz svoje nekadanje podređene uloge, postaje glavni motiv, dok elementi iz prirode, cvijeće, lišće, leptiri gube svoju prirodnost i postaju uzorak, crtež, estetizacija. Na grafici bez naziva iz zbirke Muzeja Dogan se i dalje drži svoje prepoznatljive poetizacije vegetabilnog svijeta, no pod utjecajem plošnosti i jarkih boja popartističke umjetnosti.
(D.Z.)