NAPREDNA PRETRAGA

INDEKS

Zbirka se prikuplja otkupima i darovima grafičkih listova, mapa i knjiga. S početka 20. st. ističu se listovi doajena hrvatske grafike M. Cl. Crnčića i T. Krizmana, listovi iz razdoblja simbolizma i hrvatske Moderne, međuratnog doba, konstruktivizma te listovi grupe Zemlja. Nakon pedesetih godina 20. st. slijedi umnožavanje jednostavnijim tehnikama u obliku nakladničkih mapa hrvatskih autora. Grafika iz sredine 20. st. zastupljena je Zagrebačkom školom serigrafije, geometrijskom apstrakcijom, mobilnom grafikom i generativnim vizualnim eksperimentima. Od suvremenih pristupa značajne su dvije struje hrvatske grafike: crna riječka grafička škola i zagrebačka bijela grafika te grafike koje nastaju u isprepletanju s digitalnim i drugim tehnikama umnožavanja.
Zbirka slikarstva, kao jedna od najstarijih muzejskih zbirki, bila je jezgra prvoga stalnog postava Muzeja. Obuhvaća slikarske radove nastale u vremenskom rasponu od druge polovice 19. st. do recentnih umjetničkih ostvarenja. Od najranijih portreta akademskog realizma preko antologijskih radova hrvatske moderne te avangardnih pokreta prve polovice 20. st., lirske i geometrijske apstrakcije, informela, Nove slike, konceptualne i postkonceptualne umjetnosti, Zbirka predstavlja presjek kroz najvažnije pokrete i pojave u nacionalnoj likovnoj umjetnosti. Manifestacije koje su se održavale u Muzeju od 50-ih do 90-ih godina, riječki Saloni i Bijenale mladih rezultirali su brojnim akvizicijama značajnima za rekonstrukciju ključnih pojava u likovnom stvaralaštvu druge polovice 20. st.
Zbirka sadrži 670 predmeta, počevši od međuratne hrvatske fotografije, s nastavkom u 50-im godinama 20. stoljeća kada se počinje razvijati fotoamaterizam koji obilježava razdoblje od 60-ih do konca 80-ih. Nekoliko je bitnih smjernica – zanimanje za geometrijsku strukturu i oblikovnu raznolikost stvarnosti, eksperiment potaknut konceptualnom umjetnosti, fotodokumentiranje procesualnih i performativnih umjetnosti u tradiciji novih umjetničkih praksi. Iako nevelika, Zbirka odražava dvije bitne promjene u posljednja tri desetljeća – sve učestaliju primjenu fotografije u vizualnoj umjetnosti (npr. fotoinstalacije) koja je koincidirala s institucionalnom podrškom mediju u 90-ima, te razvoj jezika i postupaka potaknutih novim društveno-ekonomskim datostima i tehnologijskim mogućnostima.
Zbirka je primarno dokumentarna, fokusirana na izložbeni plakat, sakupljen razmjenama i donacijama. Najveći je dio radova iz druge polovice 20. st., a sadrži plakate posvećene pojedinim izložbenim programima u regiji. Najznačajniji su plakati u izdanju Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, putem kojih se, od početka djelovanja 1949. prati razvoj programske orijentacije ustanove, ali i mijene kulturne politike te tehničkih i estetskih trendova. Među upečatljiva vizualna rješenja ubrajaju se plakati s izložbi koje su se održavale kroz duže vremensko razdoblje, poput Salona, Bijenala mladih Jugoslavije ili Međunarodne izložbe crteža. Iako ne toliko brojni, zasebno mjesto zauzimaju plakati koji odražavaju sadržaj riječkoga novog vala i omladinske (sub)kulture osamdesetih godina
U Zbirci se primarno srećemo sa skulpturom manjeg formata, namijenjenoj galerijskom izlaganju. Jezgru čine radovi iz pedesetih i šezdesetih godina 20. st., čije se prikupljanje vezuje na prva desetljeća djelovanja ustanove. Taj je segment zanimljiv po odražavanju pluralnih strujanja zastupljenih na tadašnjoj umjetničkoj sceni, modernizma, modaliteta apstrakcije i informela, egzistencijalističkih projekcija, ali i održavanju akademskih tendencija realizma ili socrealističkog kanona. Istaknuto mjesto zauzimaju radovi umjetnika iz Rijeke i okolice te Istre, bilježeći često disparatne interese različitih generacija. Djelovanje u proširenom polju skulpture s objektima i instalacijama, u Zbirci je zastupljeno od osamdesetih godina 20. stoljeća.
Zbirka uglavnom okuplja autore hrvatske videoprodukcije od njezinih početaka iz vremena novih umjetničkih praksi 70-ih do danas, prateći razvoj od analognog do digitalno manipuliranog videa, od društvu okrenutoga do autoreferencijalnog promišljanja. Videoinstalacija pokazuje poveznice s drugim umjetničkim vrstama – fotografijom i skulpturom, upućujući na prirodni milje pokretne slike i podrijetlo njezine pokretljivosti, prirodnog stanja tvari tijekom života. Istraživanja u području zvuka Zbirka uglavnom sadrži u obliku audio-videoinstalacija, što pokazuje da su radovi tipično muzejsko-galerijskog formata, osim iznimke pionirskog internetskog projekta koji otpor muzealizaciji pokazuje naslanjajući se na vremenost, procesualnost, mnogostrukost i dislociranost.
Zbirka crteža sadrži radove umjetnika raznih poetika i izraza, koji se prikupljaju kao tumači opusa pojedinih autora ili pojava u hrvatskom likovnom razvoju, kao što su protagonisti Moderne, Proljetnih salona, grupe Zemlja i Exat-51. Od 1968. fundus se popunjava djelima međunarodnih umjetnika otkupom s bijenalnih izložbi crteža. U zbirci su zastupljeni raznoliki pristupi i definicije, ali uvijek s dominantnim elementom za određenje crteža, a to je - crta. Na prijelazu stoljeća raznovrsnost tehnika, tema i pristupa neprestano se mijenja i obogaćuje suvremenom digitalnom tehnologijom integriranom u umjetničko-crtački izraz. Uporabom različitih medija crtež prelazi klasične granice dvodimenzionalne plohe te se proširuju osnovni kriteriji pri njegovu uvrštavanju u zbirku.