Miroslav Šutej
Ultra ABC
1965.
serigrafija u boji, papir
500 x 700 mm
MMSU-934

Grafika je označena naslovom, tehnikom, datacijom i potpisom.
Miroslav Šutej (Duga Resa, 1936. – Krapinske Toplice, 2005.) diplomirao je 1961. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, Odsjek grafike, u klasi profesora Marijana Detonija. U razdoblju od 1961. do 1963. suradnik je majstorske radionice Krste Hegedušića, a 1963. sudjeluje na 3. bijenalu mladih u Parizu gdje osvaja Grand-prix za slikarstvo, što mu omogućuje i boravak u tom gradu od 1964. do 1965. godine. Od 1978. do smrti 2005. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kao hrvatski slikar i grafičar bavio se i scenografijom, likovnim projektiranjem interijera te grafičkim oblikovanjem.
Miroslav Šutej umjetnik je izvanredna senzibiliteta i mašte, a njegovo stvaralaštvo potvrdilo se kao kontinuiran i dinamičan proces. Opus umjetnika izrazito je bogat i raznolik te obuhvaća različite medije – slike, crteže, objekte i grafike. Jedina konstanta umjetnikova stvaranja krije se u iskoraku, točnije u otklonu od svake dosljednosti. Igranje optičkim efektima, koji su glavna karakteristika njegova rada, pratimo od početaka u okvirima novog konstruktivizma i geometrije, razvoja kroz optičku umjetnost i nove tendencije do približavanja kinetičkoj umjetnosti. Prostorna iluzija, koju sprva stvara od guste mreže tisuća sličnih znakova na svojim crtežima i grafikama, kroz nekoliko će godina postati stvarnost: ispupčenja će zaista dobiti treću dimenziju, a radovi neće izazivati samo oko već i ruku, koja ih može doticati i preoblikovati. Kroz gotovo pola stoljeća, koliko traje njegovo stvaralaštvo, predstavljao se uvijek s novim i zanimljivim radovima, perceptivnom imaginacijom koja je u svojoj osnovi uvijek imala istraživačko, znanstveno polazište. Šutejevi radovi nalaze se u vodećim svjetskim galerijama i muzejima kao što su londonska Galerija Tate, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku te u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti kontinuirano prati i skuplja radove Miroslava Šuteja koji se nalaze u četiri muzejske zbirke: Zbirci crteža, Zbirci grafike, Zbirci skulptura i Zbirci plakata.

Od sredine šezdesetih godina Šutej izrađuje prve serigrafije u boji. Strukture postaju složenije uz snažan dojam treće dimenzije, ali i element vremena prikazan kroz oblik radnje čiji se proces odvijanja može pratiti kao u stripu ili crtanom filmu. Na grafici Ultra ABC tri kugle smjenjuju jedna drugu, a u svojem postupnom pomicanju mijenjaju veličinu i pritisak na membranu, što doživljavamo kao neprekidno, nesvršeno trajanje. Upravo je s mogućnostima serigrafijske tehnike Šutej mogao postići ovakve efekte i time otvorio novo područje optičkog istraživanja, često upotrebom blještavog svijeta jarkih, živih boja.

(D.Z.)