Zlatko PricaPupovi četvrti list iz grafičke mape Prica1958.litografija u boji, papir, 23/200490 x 350 mmMMSU-598Izdavač: Naprijed, ZagrebUredništvo: Božo Bek, Zlatko Prica, Dragovan ŠepićTehnički urednik: Ivan PiceljTisak: Grafički zavod Hrvatske, ZagrebOtisnuo: Milan Štefotić
Zlatko Prica (Pečuh, 1916. – Rijeka, 2003.) proveo je rano djetinjstvo u Pečuhu, nakon čega seli u Zagreb 1922. godine. Na poticaj Krste Hegedušića upisuje 1937. Likovnu akademiju koju pohađa pod mentorstvom Omera Mujadžića i Ljube Babića. Po završetku studija 1941. priprema prvu samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, te iste godine biva uhićen i zatvoren u logoru Danica blizu Koprivnice. Nakon izlaska pridružuje se partizanima, a nedugo zatim u suradnji s Edom Murtićem u Topuskom 1944. ilustrira Jamu, poemu Ivana Gorana Kovačića.
Nakon rata odlazi na studijska putovanja od kojih je za njegovo stvaranje najznačajniji šestomjesečni boravak u Indiji. Bio je član i osnivač Grupe 58 i Grupe Mart te jedan od utemeljitelja Galerije Forum u Zagrebu. Radio je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i bio redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu te primio niz nagrada i priznanja, među kojima se ističe nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. Njegovi se radovi nalaze u značajnim izložbenim prostorima poput Tate Gallery u Londonu i Museo de Arte Moderna u Sao Paulu, a dio radova darovao je gradu Samoboru gdje djeluje Galerija Prica.
Opus Zlatka Price podijeljen je prema tematskim sadržaju karakterističnom za pojedino razdoblje stvaranja: Samoborski ciklus (1953.–1957.), Plodovi zemlje (1957.–1969.), Ljudi i plodovi i Anatomija prirode (1969.–1971.), Tarski ciklus (1971.–1992.) i Opatijski kišobrani (1992.–2003.). Svojim je živim bojama, monumentalnim kompozicijama, organičkom apstrakcijom ili figuracijom na novi subjektivan način dočaravao prizore iz svakodnevnog života sela i grada te punoću ženskoga tijela. Nakon 1960. prelazi granicu figurativnosti, ali zadržava elemente efektno građene kompozicije i kolorističke punoće. Realizirao se u gotovo svim umjetničkim tehnikama, a osim prepoznatljivoga slikarskog izraza stvarao je čitave opuse crteža i grafike.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti čuva 48 radova Zlatka Price raspoređenih u Zbirci slikarstva, Zbirci crteža, Zbirci plakata i Zbirci grafike.
Pedesetih godina 20. stoljeća, u vrijeme razvoja socrealizma, tisak postaje konkurentniji pa umjetnici stvaraju grafičke listove koji postaju dostupniji u obliku programskih nakladničkih cjelina grafičkih mapa. U tu svrhu izdavač Naprijed iz Zagreba tiska grafičke mape dvanaestorice renomiranih umjetnika - I. Generalića, K. Hegedušića, O. Hermana, A. Kinerta, F. Kulmera, I. Lovrenčića, E. Murtića, Z. Price, I. Picelja, K. Angeli Radovanija, M. Stančića i F. Vaića, raznih poetika, stilova, pravaca i kretanja, koje se nalaze i u Zbirci grafika Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
Grafička mapa Prica sadrži osam listova numeriranih, potpisanih i datiranih olovkom ispod otiska, životopis umjetnika na hrvatskom i engleskom jeziku te popis naslova litografija.
Tiskano je 200 mapa potpisanih i obilježenih arapskim brojevima (1-200), 10 mapa za umjetnika obilježenih rimskim brojevima (I-X) i 2 mape za izvođače obilježene slovima (A, B).
Četvrti list Pupovi iz grafičke mape Prica prikazuje ljudsku figuru suzdržanijim koloritom reduciranim na zelenu i plavu boju. Skulpturalna plastičnost organički izvedenih oblika ženskog tijela vješto je odvojena od pozadine ostavljajući dojam slojevitosti i dubine. Izmjenom dviju nijansi iste boje dočarana je igra svjetla i sjene, a s tamnoplavom se povezuju figure i pozadina stvarajući naglašenu vertikalu u kompoziciji.
(D.Z.)