Zlatko PricaNovembar 19711971. flomaster, papir280 x 235 mmMMSU-1095Otkupna nagrada, 3. međunarodna izložba originalnog crteža, Rijeka, 1972.
Zlatko Prica (Pečuh, 1916. – Rijeka, 2003.) proveo je rano djetinjstvo u Pečuhu, nakon čega seli u Zagreb 1922. godine. Na poticaj Krste Hegedušića upisuje 1937. Likovnu akademiju koju pohađa pod mentorstvom Omera Mujadžića i Ljube Babića. Po završetku studija 1941. priprema prvu samostalnu izložbu u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, te iste godine biva uhićen i zatvoren u logoru Danica blizu Koprivnice. Nakon izlaska pridružuje se partizanima, a nedugo zatim u suradnji s Edom Murtićem u Topuskom 1944. ilustrira Jamu, poemu Ivana Gorana Kovačića.
Nakon rata odlazi na studijska putovanja od kojih je za njegovo stvaranje najznačajniji šestomjesečni boravak u Indiji. Bio je član i osnivač Grupe 58 i Grupe Mart te jedan od utemeljitelja Galerije Forum u Zagrebu. Radio je kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti i bio redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu te primio niz nagrada i priznanja, među kojima se ističe nagrada Vladimir Nazor za životno djelo. Njegovi se radovi nalaze u značajnim izložbenim prostorima poput Tate Gallery u Londonu i Museo de Arte Moderna u Sao Paulu, a dio radova darovao je gradu Samoboru gdje djeluje Galerija Prica.
Opus Zlatka Price podijeljen je prema tematskim sadržaju karakterističnom za pojedino razdoblje stvaranja: Samoborski ciklus (1938.–1957.), Plodovi zemlje (1957.–1969.), Ljudi i plodovi i Anatomija prirode (1969.–1971.), Tarski ciklus (1971.–1992.) i Opatijski kišobrani (1992.–2003.). Svojim je živim bojama, monumentalnim kompozicijama, organičkom apstrakcijom ili figuracijom na novi subjektivan način dočaravao prizore iz svakodnevnog života sela i grada te punoću ženskoga tijela. Nakon 1960. prelazi granicu figurativnosti, ali zadržava elemente efektno građene kompozicije i kolorističke punoće. Realizirao se u gotovo svim umjetničkim tehnikama, a osim prepoznatljivoga slikarskog izraza stvarao je čitave opuse crteža i grafike.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti čuva 48 radova Zlatka Price raspoređenih u Zbirci slikarstva, Zbirci crteža, Zbirci plakata i Zbirci grafike.
Crtež flomasterom Novembar 71 ostavlja dojam spontanosti u stvaranju neke završne ideje ili umjetničkog djela. Splet linija u centralnom dijelu naznačuje apstrahirane ljudske siluete, možda žene, i šireći se dalje izlaze iz granica samog formata papira. Pritom se javljaju asocijacije na tragu organičke apstrakcije, igra pletenja različitih formi linija dovodi do njihova prelamanja, ali i oslobađanja. Takva neobuzdanost stvara ritmičnost potpomognutu bojom koja mozaički ispunjava forme nastale linijskom mrežom.
(D.Z.)