Miroslav ŠutejFolk-crtež (br. 17)1981. kolaž, tkanje, bojenje, papir700 x 810 mmMMSU-1352
Miroslav Šutej (Duga Resa, 1936. – Krapinske Toplice, 2005.) diplomirao je 1961. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, Odsjek grafike, u klasi profesora Marijana Detonija. U razdoblju od 1961. do 1963. suradnik je majstorske radionice Krste Hegedušića, a 1963. sudjeluje na 3. bijenalu mladih u Parizu gdje osvaja Grand-prix za slikarstvo, što mu omogućuje i boravak u tom gradu od 1964. do 1965. godine. Od 1978. do smrti 2005. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kao hrvatski slikar i grafičar bavio se i scenografijom, likovnim projektiranjem interijera te grafičkim oblikovanjem.
Miroslav Šutej umjetnik je izvanredna senzibiliteta i mašte, a njegovo stvaralaštvo potvrdilo se kao kontinuiran i dinamičan proces. Opus umjetnika izrazito je bogat i raznolik te obuhvaća različite medije – slike, crteže, objekte i grafike. Jedina konstanta umjetnikova stvaranja krije se u iskoraku, točnije u otklonu od svake dosljednosti. Igranje optičkim efektima, koji su glavna karakteristika njegova rada, pratimo od početaka u okvirima novog konstruktivizma i geometrije, razvoja kroz optičku umjetnost i nove tendencije do približavanja kinetičkoj umjetnosti. Prostorna iluzija, koju sprva stvara od guste mreže tisuća sličnih znakova na svojim crtežima i grafikama, kroz nekoliko će godina postati stvarnost: ispupčenja će zaista dobiti treću dimenziju, a radovi neće izazivati samo oko već i ruku, koja ih može doticati i preoblikovati. Kroz gotovo pola stoljeća, koliko traje njegovo stvaralaštvo, predstavljao se uvijek s novim i zanimljivim radovima, perceptivnom imaginacijom koja je u svojoj osnovi uvijek imala istraživačko, znanstveno polazište. Šutejevi radovi nalaze se u vodećim svjetskim galerijama i muzejima kao što su londonska Galerija Tate, Muzej moderne umjetnosti u New Yorku te u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti kontinuirano prati i skuplja radove Miroslava Šuteja koji se nalaze u četiri muzejske zbirke: Zbirci crteža, Zbirci grafike, Zbirci skulptura i Zbirci plakata.
U drugoj polovici sedamdesetih godina Šutej započinje novo kreativno istraživanje: otkriva u pučkom tkanju, pletivu i vezu iznimno poticajne motive za seriju folk-crteža. Folklornu građu umjetnik ne doživljava isključivo s aspekta njezine slikovitosti, već prije svega ulazi u strukturu, otkrivajući iznimne vizualne potencijale. Koristi tehnike tkanja po uzoru na tradicionalnu izradu tekstila pojedinih regija Hrvatske. Značajni ciklusi tog istraživanja su Lika folk crtež, Posavina folk crtež i Đakovo folk crtež. I ova su djela, pod utjecajem Šutejevih ranijih grafika, složena od više samostalnih elemenata koji nisu mobilni. Najčešće su međusobno isprepleteni, tvoreći tako rahle cjeline kolaža. Korespondirajući s našom folklornom tradicijom i slijedeći vlastiti doživljaj pučke kulture odijevanja, autor svoje oprostorene crteže-kolaže ostvaruje kao suštinsku mjeru umjetnosti tkanja i krojenja.*
*Milan Zinaić, iz kataloga izložbe Miroslav Šutej, Gradina Trsat, Rijeka, 1981.