Lidija Kašpar-Stranić
Prostori
četvrti list iz grafičke mape Prostori
1974.
serigrafija u boji, papir, 11/15
700 x 500 mm
MMSU-1222-4

Izdavač: Lidija Kašpar Stranić, Zagreb
Otisnuo: Branko Horvat, Zagreb, 1974.-1975.
Uvodni tekst: Vanda Ekl
Grafička mapa Prostori sadrži osam listova numeriranih, potpisanih i datiranih olovkom ispod otiska, jedan crtež i uvodni tekst na hrvatskom i engleskom jeziku.
Tiskano je 15 mapa potpisanih i obilježenih arapskim brojevima od 1./15. do 15./15.

Geneza je likovne preokupacije Lidije Kašpar-Stranić i njenog priklona geometrijskoj apstrakciji – u tehničkom nadahnuću njena zanimanja. U svakodnevnom radu krije se potstrek za njena likovna istraživanja konstruktivističkog plastičnog izraza, dozrijeva matematičko rasuđivanje i formiraju se metode likovnog razmišljanja.
Lidija Kašpar-Stranić zasniva svoje likovne definicije na egzistencijalnim plastično-geometrijskim činjenicama. Od njenih nas slika distancira hladna racionalnost izraza i stega sredstava - ali nas privlači napor Lidije Kašpar-Stranić da višeznačnim relacijama i odvagnutim harmonijama oblika i boja oplemeni impersonalnost, objektivnost geometrizma i strogost matematičke egzaktnosti. Ova potreba objavljuje drugi pol njene umjetničke ličnosti, oblikovan u ranijem slikarskom opredjeljenju i odnjihan u njenoj likovnoj kulturi.

Sa tako bogate inicijalne podloge dorastao je zreli mir njena razmišljanja, senzibilnost njene znatiželje i koncentracija njenih iskustava. Slike Lidije Kašpar-Stranić odlikuje jasan tijek misli, izvjesnost koncepcije, jednostavna organizacija i intenzivna čistoća formulacije. "Jednostavni oblici ne uprošćuju odnosno, oni ih usmjeravaju" (Robert Morris).
Svoj je istraživački poligon Lidija Kašpar-Stranić uspostavila oko prostornog doživljaja. Njeno je polazište bilo formiranje paralelne geometrijske prostorne figure u odnosu na aksonometrijski koordinatni sustav kasnije će svoje predodžbe izraziti perspektivom. No uvijek će cilj njenih analiza i transpozicija ostati saznanje prostornog kontinuiteta. Instrument tih likovnih spoznaja tvori sklop pravilnih ploha što se povezuju u konstruktivno zajedništvo i meandiraju ispred apstraktnih daljina perspektive. Pažljivim, odvagnutim položajnih promjenama Lidija Kašpar-Stranić će zatvoriti i izredati više autonomnih geometrijskih figura. Iako osamostaljene, te će prostorne tvorevine sačuvati napetost jedinstvenog sklopa i najavljivati nedogled prostornog protezanja. Uvijek u prostornoj projekciji, geometrijski će se likovi konačno postupno rasklopiti, razlistati u svežnjeve ili lamele koje magnetski konvergiraju prema perspektivnom središtu.

U tom procesu iluzionističkog rascjepa, u kome uz oblikovne elemente djeluje još i ritam intervala – oslobađa se svojevrsni kontrolirani dinamizam. Lidija Kašpar-Stranić bdije nad svakim pomakom u svojim preformacijama i pozorno prati singularnu vrijednost likova i razdjeljaka, njihovo funkcionalno značenje u prostornom poretku, u uzajamnom odnosu i u učinku cjeline.

Pomnim razmještajem ona će poštujući geometrijsku zakonitost, sa paralelizmom ili pozicionim kontrapunktom evoluirati prema novim sadržajima U čitavoj promišljenoj stereometrijskoj zaigranosti (proizvoljnost ili slučajnost naime ne postoji!), sačuvana je vjernost uvijek istom oblikovnom mediju izražena dosljednost i smisao sistema njena pristupa.

Koloristička se riješenja uklapaju u trodimenzionalne relacije na slici. Su-djeluju kod sačinjenja prostornog reda tj. kod središnje zamisli ovog slikarstva. Ravnomjerno zasićena bojena polja svojom igrom razmicanja i nadolaženja, suglasno učestvuju u afirmaciji prostornosti. Boje djeluju kao oblikovno sredstvo svojim prostorno-optičkim aktivitetom i svojim psihološkim osobinama. Na taj način formira i boje, uvijek u istančanom sazvučju, tvore jedinstven pikturalni slog.
Nedvojbena je finalnost Lidije Kašpar-Stranić, pa ipak ona najavljuje i mnoštvo daljnjih mogućnosti procesa i vizija.
Čistoća problemskih postavki, snaga dosljednosti, slutnja poetskog u racionalnom – imaju moć inovacije i predstavljaju još jednu sadržinsku dimenziju u našoj geometrijskoj apstrakciji. Lidija Kašpar-Stranić je izborila osobno mjesto u određenoj, istaknutoj kategoriji suvremenih likovnih tendencija u nas.
*

*Vanda Ekl, uvodni tekst grafičke mape Prostori, Zagreb, 1976.