Petar SmajićKonjanikoko 1954. rezbarenje, tesanje, drvo375 x 230 x 70 mmMMSU-452
Petar Smajić najistaknutiji je hrvatski kipar naive. Rođen 1910. u zaseoku Smajići u blizini Splita, drvorezbarenjem i prodajom uporabnih i ukrasnih predmeta se počeo baviti kako bi financijski pomagao siromašnoj obitelji. Poznanstvo sa Slavanom Vidovićem, sinom slikara Emanuela Vidovića, odredilo je njegov životni put usmjerivši ga k ozbiljnijem bavljenju umjetnošću. Vidović je prepoznao Smajićev talent, poticao ga na daljnje stvaranje, a nastale je radove predstavio i valorizirao organiziravši mu prvu izložbu u splitskom Salonu Galić 1934. godine. Smajićev je opus moguće podijeliti u dvije faze, dalmatinsko i slavonsko razdoblje, čiju razdjelnicu čine nesretne okolnosti ratnih događanja uslijed kojih je bio prisiljen s obitelji preseliti u Slavoniju. Nakon trinaest godina umjetnički sušnoga perioda, Smajić počinje ponovno izrađivati skulpture iz drva oko 1954. godine. Iako se njegov Konjanik smješta u kasnije slavonsko razdoblje, radi se o temi koja se javlja od samoga početka Smajićeva umjetničkog djelovanja. Naime, Vidović je umjetnikovu kiparsku darovitost prepoznao upravo na primjeru lika konjanika kojeg je Smajić izrezbario kao skulpturalni ukras za vrat gusli.
Na drvenoj figuri konjanika, koja dolazi u paru sa skulpturom Žena na konju, moguće je od postolja prema vrhu prepoznavati simplificirane zatvorene forme, kvadratnog ili kružnog presjeka, koje grade frontalni, u svojoj ukočenosti gotovo arhetipski prikaz čovjeka i konja. Tom strogom tjelesnom stavu i relativnoj psihološkoj nepronicljivosti u emocionalno stanje jahača, izuzme li se toj nepomičnosti interpretacija sjete i nepobitnosti bivanja, suprotstavljena je obrada drva bez naturalističkog impulsa te male dimenzije zbog kojih skulptura asocira na radionički izrađenu (staru) igračku. Temu konja, koja je u umjetnosti često bila ishodište istraživanja reprezentacije pokreta ili pak vježba iz anatomije, Smajić, osim nezanimanjem za prikaz snage i pokreta, pripitomljuje i premazom drva koji je polučio sugestiju topline.
(K. G.)