Ana VivodaBez naziva 42003. litografija, papir, autorski otisak580 x 820 mmMMSU-5042Grafika je označena autorskim otiskom, tehnikom, potpisom i datacijom.
Ana Vivoda (Rijeka, 1979.) diplomirala je na Odjelu za likovne umjetnosti riječkoga Filozofskog fakulteta 2002. godine, a poslijediplomski studij završila je u Stockholmu na Royal University College of Fine Arts. Pohađa doktorski studij grafike na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Na Katedri za grafiku Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci radi kao asistentica od 2005. do 2008. godine. Od 2010. zaposlena je na Učiteljskom fakultetu u Rijeci, Odjel u Gospiću. Docentica je Sveučilišta u Zadru od 2011. godine. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb. Priredila je pet samostalnih izložbi grafike i crteža (u Rijeci 2005., Madridu 2007., Zagrebu 2010. i u Puli 2011. ). Sudjelovala je na tridesetak kolektivnih izložbi u zemlji i više od stotinu međunarodnih izložbi grafike, crteža i umjetničke knjige u zemlji i inozemstvu. Jedna je od najčešće isticanih i često nagrađivanih karakterističnih predstavnica riječke grafičke škole, tzv. crne struje hrvatske grafike koja inzistira na tehnikama dubokog tiska i istraživanju tehničkih i oblikovnih potencijala grafičke discipline. Uz formalno obrazovanje, svoje je znalačko iskustvo ponajviše stekla u radionici Kalkografskog ateljea Josipa Butkovića na Sušaku u Rijeci čija je suradnica od 2000. godine. Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Zbirci grafika ima dva višedijelna rada – Bez naziva 2 i Ritam 1 te grafiku Bez naziva 4.
Litografija Bez naziva 4 pripada onom dijelu umjetničkog stvaranja koji je usko vezan za karakteristike riječke grafičke škole: otisci u različitim tehnikama dubokog tiska obilježeni apstraktnim vokabularom i optičkim poigravanjem s ritmičkim i svjetlosnim efektima spletova linija i ploha. Umjetnica inzistira na tehničkom umijeću i manualnom radu te direktnom kontaktu s matricom. Na radu Bez naziva 4 dominiraju mreže linija koje zapremaju čitavu plohu grafičkog lista. Poigravanje sa stupnjevanjem i odnosnom između spleta linija i prazne plohe percipiramo kao svjetlost. Ulogu središnje točke dobiva centar površine bijelog papira s manje ili više naglašenim probijanjem u treću dimenziju. Apstrakcija i poigravanje s ritmičkim i svjetlosnim efektima spletova linija i ploha obilježja su radova Ane Vivode specifičnih za riječku grafičku školu. Koristeći se različitim grafičkim tehnikama umjetnica istražuje nijanse razlika u površinskim senzacijama koje, ovisno o karakteru pojedine tehnike, nastaju oscilacijama svjetla i tame.
(D.Z.)